'Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel — povijesni susret učenika i učitelja'vrijeme: 03.10.2018–06.01.2019. mjesto: Zagreb; Umjetnički paviljon, Trg kralja Tomislava 22
U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu od 3. listopada 2018. do 6. siječnja 2019. moći će se razgledati izložba posvećena Vlahi Bukovcu i njegovom pariškom profesoru Alexandreu Cabanelu. Riječ je o centralnoj izložbi godine u kojoj Umjetnički paviljon slavi 120. godišnjicu svojega osnutka.
 Kroz izbor od preko 140 djela, izložba će publici ponuditi retrospektivni presjek opusa Vlahe Bukovca, umjetnika koji je obilježio hrvatsku modernu umjetnost — od pariške, preko zagrebačke, cavtatske i, konačno, praške faze, uključujući najvažnija djela iz eklektičnog i bogatog opusa umjetnika koji je djelovao na razmeđu akademizma, naturalizma, impresionizma i, ponekad, simbolizma. Usto, posjetitelji će imati priliku po prvi puta vidjeti neka od Bukovčevih remek-djela koja dosad nisu bila izlagana ili su se smatrala izgubljenima.
Uz Bukovčeva djela, koja su za ovu priliku posuđena iz brojnih domaćih i stranih muzeja te privatnih kolekcija, izložba po prvi puta u Hrvatskoj predstavlja i djela Bukovčevog pariškog profesora Alexandre Cabanela (28. rujna 1823., Montpellier — 23. siječnja 1889., Pariz).
Poznata je činjenica kako je Bukovac po dolasku u Pariz upoznao tada izuzetno uglednog i cijenjenog slikara i profesora na École des Beaux-Arts Alexandre Cabanela i želio se upisati u njegovu klasu te kod njega studirati slikarstvo. Budući da ga Cabanel nije mogao primiti jer je njegova klasa bila puna, Bukovac je s njim sklopio dogovor da će u zadanom roku naslikati neko djelo te ako se ono Cabanelu svidi, primit će ga u svoju klasu. Za tu prigodu Bukovac je naslikao rad Ruka (slika će biti na izložbi), koji je oduševio Cabanela te ga je ovaj primio na École des Beaux-Arts.
Slavni je francuski slikar odigrao veliku i važnu ulogu u Bukovčevom likovnom obrazovanju, a izložba u Umjetničkom paviljonu će po prvi puta objediniti učenika i učitelja te dati jasnu sliku koliko je učitelj utjecao na učenika. Cabanelova djela su za ovu izložbu posuđena iz nekih od najvećih svjetskih muzeja, poput Musée d'Orsay, Pariz, Petit Palais — Musée des Beaux-Arts de la Ville de Paris, Musée Fabre, Montpellier, Državni muzej Ermitaž, Sankt Peterburg.
Ovo je rijetka prilika da se u Hrvatskoj, kao i u susjednim zemljama, na jednome mjestu istovremeno vide najvažnija djela slikara koji se smatra začetnikom i glavnim predstavnikom hrvatske moderne, kao i njegovog profesora Cabanela, koji je zaslužan za umjetnički razvitak mladog Bukovca, a posredno i za njegov doprinos hrvatskom slikarstvu, zagrebačkoj umjetničkoj sceni s kraja XIX stoljeća i hrvatskoj umjetnosti općenito.
Posebna zanimljivost uz ovu izložbu je i kazališna predstava „Ruka“ čiji se scenario zasniva na istinitom susretu našega, tada, mladog Vlahe Bukovca i, tada, slavnog Alexandrea Cabanela, u Parizu, u rano proljeće 1877. godine!
Partner Umjetničkom paviljonu na ovoj izložbi je Musée Fabre iz Montpelliera. Idejna autorica izložbe je Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona, a autori izložbe su povjesničar umjetnosti Igor Zidić, ponajbolji poznavatelj opusa Vlahe Bukovca i povjesničar umjetnosti Michel Hilaire, direktor Musée Fabre, specijalist za opus Alexandera Cabanela.
Vlaho Bukovac bio je inicijator osnutka Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Njegovom inicijativom, davne 1896., godine za izlaganje hrvatskih umjetnika na Milenijskoj izložbi u Budimpešti sagrađen je montažni paviljon čiji je čelični skelet, po zatvaranju te izložbe, premješten u Zagreb, na Lenuciju potkovu. Iz čelične konstrukcije „nastao“ je Umjetnički paviljon koji je, dvije godine kasnije, 1898., svečano otvoren izložbom Prvi hrvatski salon. |
Retrospektivna izložba posvećena stotoj obljetnici rođenja Nikole Reiseravrijeme: 08.11.2018–03.02.2019. mjesto: Zagreb, Galerija Klovićevi dvori
|
Retrospektiva će obuhvatiti sve faze umjetnikova stvaralaštva — od najranijih dana prije formalnog obrazovanja na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, radova iz vremena provedenoga u Drugome svjetskom ratu, djela iz šezdesetih godina u kojima eksperimentira s kolažima i kompozicijama, do povratka portretistici, krajolicima i mrtvim prirodama, poglavito cvijeću koje je kontinuirano slikao do kraja života. VIŠE |
| |
