ĐURO SEDER (1927.)


Galerija     Fundus     Izdvajamo     Preporuka     Biografije     Događanja     Linkovi     Kontakt


        

Đuro Seder rođen je 1927. godine u Zagrebu, Hrvatska. Radi u mediju slikarstva. U početku svog umjetničkog djelovanja radio je kao ilustrator, grafički urednik i dizajner u raznim časopisima. Jedan je od osnivača i članova grupe Gorgona, u kojoj su od 1959. do 1966. godine uz njega djelovali Miljenko Horvat, Ivan Kožarić, Julije Knifer, Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović, Radoslav Putar, Marijan Jevšovar i Josip Vaništa. Njegova je izlagačka djelatnost više vezana za skupne, nego za samostalne izložbe (gorgonaška praksa). Sederovo gorgonaško razdoblje obilježeno je enformelističkom razgradnjom forme, negiranjem tradicionalnih slikarskih postupaka i reduciranom upotrebom kolorita (Anonimna forma, 1963.; Mali znakovi, 1964.). Surađuje u istoimenoj publikaciji grupe Gorogona, te piše i objavljuje poeziju u literarnim časopisima (Razlog, Kolo i Republika). Godine 1978. u nakladi BiblioTEKE iz Zagreba tiskana je zbirka njegove poezije Otac iz lonca. Početkom 1970-ih Seder znatno mijenja svoj slikarski jezik − počinje koristiti široku paletu boje, stvara svojevrsne realne figurativne forme, koristi ekspresivniju gestu. Zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na Odsjeku za slikarstvo (od 1981.), gdje stječe titulu emeritusa. Izlagao je na mnogim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima su: “Slikarstvo poslijeratne generacije”, Umjetnička galerija (Dubrovnik, 1960.), Galerija umjetnina Split (Split, 1960.) i Studio G (Zagreb, 1960.), “Šezdeste godina slikarstva i kiparstva u Hrvatskoj”, Umjetnički paviljon (Zagreb, 1961.), “Đuro Seder”, Galerija SC (Zagreb, 1964.), “Seder”, Dramsko kazalište Gavella (Zagreb, 1973.), “Informel 1956–1962”, Galerija Nova (Zagreb, 1977.) i Muzej savremene umetnosti (Beograd, 1977.), “Arte contemporanea”, Valle Giulia, Galeria Nazionale (Rim, 1979.), “Apstraktne tendencije u Hrvatskoj 1951–1961.”, Moderna galerija (Zagreb, 1981.), “Gorgona i posle”, Galerija Studentskog centra (Beograd, 1986.), “(Ne)prepoznavna slika”, Muzej Novejše Zgodovine (Ljubljana, 1994.), “Pariški ciklus Đure Sedera — 1988”, Galerija Forum (Zagreb, 2003.), “Borba s anđelom”, Galerija Arh (Rijeka, 2005.) i Academia Moderna (Zagreb, 2009.). Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, među kojima su Godišnja nagrada za slikarstvo Vladimir Nazor (1986.), Odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi i Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor (2002.). O njegovom cjelokupnom opusu izdana je opsežna mogografija Seder (Zdenko Rus i Vlastimir Kusik, ArTresor studio, Zagreb, 2002.) Živi i radi u Zagrebu, Hrvatska.




....Seder je završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu i ubrzo je postao jedan od najuvaženijih profesora te naše umjetničke škole.  Prva faza njegova slikarstva spaja se s pokretom "Gorgona", koji je odigrao veliku ulogu u hrvatskom slikarstvu osamdesetih godina našega stoljeća. U početku je Sederova umjetnost bila u znaku likovne poruke "Gorgonaša" koju su autori monografije pokušali interpretirati u smislu Vanište, koji je i sam pripadao tom pokretu. Drugi dio Sederova djela briljantno je interpretirao u monografiji u poglavlju "Nemogućnost slike". Da li se to slikarstvo koje je ostavilo veliki odjek na mlade umjetnike može protumačiti ekspresionizmom "sui generis" kromatikom koja je duboko odjeknula na jednu generaciju originalnom pikturalnom strukturom i ekspresivnom figuracijom, nastojali su protumačiti autori knjige svaki na svoj način sa željom da udu u bit i u suštinu duhovne i sakralne komponente Sederove umjetničke poruke od slika nastalih u Zagrebu do okrvavljene Bosne u ovom posljednjem ratu gdje Krist dobiva duhovnu nadahnutu dimenziju u čijem se liku osjećaju užasi ovih posljednjih godina. Sederovo slikarstvo nosi u sebi sakralnu dramu i poprima novu dimenziju u kojoj odjekuje vrijeme kada je nastalo. Rijetko je koji suvremeni hrvatski slikar znao ostvariti takvu kolorističku gamu intenzivnih varijacija narančastog, žutoga, crvenoga, ljubičastoga i crnoga, a te su boje znale primiti jedinstveni intenzitet. Na platnima izuzetno velikog formata na rubu groteske on je znao ostvariti jezik tako tipičan za Sedera bilo kad slika muškarce i žene, aktove, pa i pejsaže. Na njegovim slikama dominira često crno i sivo s utkanom bijelom prugom i nisu bez razloga spominjana imena velikog američkog slikara Jacksona Pollocka i Lucia Fontane.

Naslovi Sederovih slika nisu slučajni: "Adam", "Eva", "Ležeća Eva", "Akt", "Crvena žena", "Dijalog", "On i ona", "Tri gracije", koje su naslove pokušali protumačiti autori knjige. Posebno mjesto ima platno "Marina" "Rijetki pejsaž" intenzivno plave boje u kome je krajoliku, a kod Sedera su krajolici rijetki pokazali su da je i u rijetkim pejsažima znao ostati dosljedan svojoj viziji svijeta. Njegovi su interpretatori nastojali kroz stranice ove monografije proniknuti u suštinu njegove likovne poruke koja je utjecala na brojne mlade hrvatske umjetnike od njegovih "Gorgonaških" početaka do najnovijega vremena. Seder je, naime, ostao svoj kroz čitavo njegovo djelo, kao što < pokazuju reprodukcije njegovih slika u monografiji. Na platnima izuzetno velikog formata s kompozicijama često na rubu groteske, karikature i vizije Seder je znao ostvariti likovni govor koji je s pravom više puta nazvan "sederovski", a javljao se u likovima zajedno prikazanih muškaraca i žena, pa i u krajolicima u kojima intenzitet pokazuje specifične vizije svijeta.   Bez Sedera i njegova nauka zagrebačka akademija likovnih umjetnosti ne bi bila ono što ona posljednjih decenija jest pokazujući "mogućnost slike" i jedan posebni za njega karakteristični svijet. U boji i kompoziciji. Žar njegovih boja u posljednjim radovima zamijenjen je crnim i sivim površinama u kojima posebno značenje dobiva na svojestveni način utkan^ bijela i crvena crta. Na tim platnima javljaju se tzv. "mali znakovi", koji imaju izvorišta u počecima "gorgonaške" filozofije kojoj se on u toku svog razvojnog puta vraća na drugi način, a može se interpretirati i filozofskom komponentom kao "mutatis mutandis" na interijerima Ljube Ivančica dobivajući novu dimenziju i novi filozofski supstrat. Možda je teško protumačiti opisno likovnost te komponente iako je njena suština na svoj način duhovna i metafizička. Kroz sve te varijacije Seder je ostao svoj utječući na slikarstvo našega vremena i u tom je njegova aktualnost i u kontekstu najnovije umjetničke prakse, što su autori monografije nastojali protumačiti, interpretirati i proniknuti.

Kruno PRIJATELJ













Galerija     Fundus     Izdvajamo     Preporuka     Biografije     Događanja     Linkovi     Kontakt