Ivan Picelj, ( 1924–2011.)


Galerija     Fundus     Izdvajamo     Biografije     Događanja     Linkovi     Fotke     Kontakt



Ivan Picelj rođen je 1924. godine u Okučanima, umro 2011. u Zagrebu, Hrvatska. Korištenjem tonskog registra osnovnih boja i svođenjem oblika na geometrijske elemente, Picelj razvija specifičan smjer geometrijske apstrakcije u hrvatskom slikarstvu. Od 1957. radi i skulpture, reljefe u drvu te objekte u metalu. Multiplikacija osnovne plastičke jedinice unutar pravilnoga rastera jedan je od njegovih temeljnih postupaka. Picelj je jedan od osnivača i članova grupe Exat 51, u kojoj su od 1950. do 1956. godine uz njega djelovali arhitekti Vjenceslav Richter, Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Božidar Rašica i Vladimir Zaharović te slikari Vlado Kristl i Aleksandar Srnec. Član je Studija za industrijsko oblikovanje — SIO (1956.). Jedan je od utemeljitelja pokreta Novih tendencija; sudjelovao je u realizaciji i izlagao na istoimenim izložbama u Zagrebu (1961–67.). Učestalo boravi u Parizu, gdje surađuje s Galerijom Denise René. Svojim grafičkim dizajnom (plakati i oprema knjiga) sredinom šezdesetih godina unapređuje vizualnu kulturu grafičkog oblikovanja. Objavio je četiri mape grafika: 8 serigrafija (1957.), Oeuvre programmeé (1966.), Cyclophoria (1971.) i Géométrie élémentaire (1973.). 1955. organizirao je prvu izložbu industrijskog dizajna u Zagrebu. Uređivao je paviljone jugoslavenskih izložaba u zemlji i inozemstvu. Od 1952. izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, među kojima su Bijenale u Veneciji (1969., 1972.), “Stoljeće avangarde u Srednjoj i Istočnoj Europi” (Bonn, 1994.), “Konstruktivizam i kinetička umjetnost” (Zagreb, 1995.), “Ivan Picelj − Graphic Art Opus 1957–2003” (International Centre of Graphic Arts (MGLC), Ljubljana, 2003.), “Picelj” (Galerie Denise René, Rive Gauche, Paris, 2008.). Njegovi radovi nalaze se u kolekcijama Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeja Sztuki u Lodzu, Međunarodnoga grafičkog likovnog centra u Ljubljani, Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku te brojnim privatnim zbirkama. 1995. godine dodijeljena mu je Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo. 







Galerija     Fundus     Izdvajamo     Biografije     Događanja     Linkovi     Fotke     Kontakt